nedjelja, 17. travnja 2011.

Zaključak - žena lider 21. stoljeća

Na ovom je blogu provedena anketa, a ispitanici su dali odgovor na pitanje:  


Kome je lakše napredovati kao voditelju poduzeća?


 
U anketi je glasovalo 34 osobe. Samo 5 osoba, odnosno 14%  sudionika smatra da je lakše napredovati ženama, njih 23, točnije 68% smatra da u tome prednost imaju muškarci, a ostalih 6 osoba, odnosno njih 18% smatra da je mogućnost napredka podjednaka. S obzirom na činjenicu da se žene žele sve više uključivati u vodstvo organizacije, udio žena u menadžmentu će s vremenom biti sve veći i rasti će trend zapošljavanja žena na vodećim pozicijama.

U posljednjih nekoliko godina dolazi do korjenitih promjena poslovnih vrijednosti. Sve se više govori i radi na znanstvenoj i praktičnoj promjeni vodstva organizacije. Mnogi stručnjaci ističu nove trendove ponašanja u poslovnom svijetu, koji postaju presudni za rast, razvitak i opstanak poduzeća, odnosno daje se naglasak na ključna ponašanja za stvaranje konkurentske prednosti na tržištu. Suvremene organizacije sve više naglašavaju važnost timskog rada i konsenzusa, a postepeno se napušta hijerarhijski odnos u organizaciji. Za uspješnost na tržištu sve više postaje presudan takozvani „ženski stil“ komuniciranja i suradnje, odnosno „ženski stil“ vođenja koji se uvelike razlikuje od tradicionalnog „muškog stila“ vođenja. U sadašnjosti, ali i u bliskoj budućnosti žene će se sve više uključivati u vodstvo organizacije.

subota, 16. travnja 2011.

Važnost ženskog vodstva

Sve se više naglašava važnost i uloga žena u današnjoj poslovnoj i ekonomskoj sceni. Iz godine u godinu se povećava broj žena zaposlenih na menadžerskim pozicijama.

U nastavku je prikazan popis europskih zemalja koje najviše zapošljavaju žene na rukovodećim  pozicijama:

1.      Letonija
2.      Litva
3.      Francuska
4.      Estonija
5.      Velika Britanija
6.      Ukrajina
7.      Bugarska
8.      Mađarska
9.      Portugal
10.    Belgija

Prema udjelu žena na menadžerskim pozicijama, prema podacima Europske komisije, na prvom je mjestu Letonija u kojoj rukovodeće položaje u kompanijama drži 44,3% žena. Na drugom je mjestu Litva. U još jednoj baltičkoj državi među vodećim menadžerima nalazi se 42,7% osoba ženskog spola. Francuska je na trećem mjestu na ljestvici Europske komisije. U Francuskoj je, naime, među menadžerima 38% žena.

Žene su pokretači promjena i važna je njihova uloga u današnjoj poslovnoj i ekonomskoj sceni. Mozak žene sagledava problem u cjelini. One  uglavnom dolaze do razine srednjeg menadžmenta, mogu postati voditeljice odjela marketinga ili ljudskih resursa, ali će teško dospjeti na čelo poduzeća. Napredak je ipak vidljiv iako je postotak žena u upravnim odborima poduzeća ili pak na njihovom vrhu svejedno mali.

Izvori: Žene menadžeri, http://www.poslovni.hr/vijesti/zene-menadzeri-115464.aspx od 07.05.2009.Lučin, A.: Ženama je i dalje plafon srednji menadžment, http://www.poslovni.hr/vijesti/zenama-je-i-dalje-plafon-srednji-menadzment-140813.aspx od 26.02.2010.

utorak, 12. travnja 2011.

Razlike muškog i ženskog stila vođenja

Organizacije u prošlosti su bile isključivo birokratske, autoritativne, hijerarhijski nastrojene, odnosno strukturirane po principu naređivanja, što je glavno obilježje vojničkog principa vođenja. Može se zaključiti da su organizacije funkcionirale kao vojska. Glavne karakteristike su im bile centralizacija, raspon rukovođenja, formalni autoritet, konkurentski individualizam, kontrola, hijerarhija i slično.

Iz svega navedenog možemo zaključiti da je stil rukovođenja bio „muški stil“, po svojoj strukturi i načinu obavljanja zadataka, ali i po samoj strukturi menadžmenta. Sve informacije su bile centralizirane, bile su isključivo vlasništvo menadžmenta. Kako bi osoba napredovala na poslu, morala je pratiti isključivo rigidno definirane kanale. Osnovne vrijednosti su bile individualizam i prilagođavanje normama organizacije.

Za vrijeme industrijske ere, takav je model rukovođenja bio poželjan i uspješan, no današnje su organizacije drugačije i traže drugačiji pristup vodstvu. Prvenstveno se daje naglasak na decentralizaciji, fleksibilne su, za njih je karakterističan timski rad, grupno odlučivanje, sudjelovanje zaposlenih u procesu donošenja odluka, dijeljene informacija, prijateljstvo i povjerenje, konsenzus, suradnja i slično.

Hijerarhijske strukture se polako napuštaju, zamijenjene su mrežama, odnosno manjim formalnim strukturama koje ne daju naglasaka na lanac naređivanja nego se fokus poslovanja premješta na inovativnost i brzu razmjenu informacija. Vrijednosti organizacije postaju sposobnost kreativnog razmišljanja i raznolikost vještina zaposlenika.

Nadalje, današnje su organizacije uvidjele da im konkurentska prednost ne počiva na zemlji i sirovinama, tehnologiji, procesima koje provode i na financijskim sredstvima koja su im dostupna. Njihov opstanak ovisi jedino i isključivo o ljudima koji za njih rade, o njihovoj interakciji, odnosno sinergiji koju svojim radom oni tvore.

Za uspješnost organizacije presudni postaju inteligencija, odanost, suradnja i entuzijazam zaposlenih. Informacijsko doba je doba znanja u kojem ljudi sa svojim idejama, znanjima i informacijama koje posjeduju postaju najvrednije sredstvo organizacije. Ljudi su novi izvor blagostanja.

Kako bi ljudi što više koristili svoje potencijale i kako bi imali želju stalno učiti i produbljivati svoja znanja i vještine u organizacijske svrhe, potrebno je oblikovati organizacije u kojima se ljudi osjećaju ugodno i dobro, kao da su kod kuće. Potrebno je stvoriti im pozitivno ozračje unutar organizacije, ugodnu radnu klimu kako bi zaposlenici bili odani i kako bi ostvarili i identificirali osobne ciljeve sa ciljevima organizacije. Iz tih razloga se od menadžmenta zahtjeva „mekani“ način vođenja što je karakteristično za „ženski stil“ vođenja.

„Ženski stil“, odnosno „muški stil“ vođenja popularno su tako nazvani zato što ih karakteriziraju ponašanja koja se smatraju tipični ženskima, odnosno tipično muškima. To ne mora značiti da je „muški stil“ vođenja svojstven samo muškarcima ili da „ženski stil“ vođenja primjenjuju isključivo žene. U praksi je čest i obrnuti slučaj.


Izvor: Pološki, N.: „Ženski stil vođenja – empirijsko istraživanje primarnih nositelja u hrvatskim poduzećima“, Znanstveni rad, Ekonomski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2003.

ponedjeljak, 11. travnja 2011.

Karakteristike ženskog stila vođenja

“Ženski stil” vođenja najbolje je opisati riječima kao što su participacija, interakcija, tijek, pristup, uključenost, umrežavanje, timski rad, entuzijazam, orijentiranost prema ljudima, slušanje, razumijevanje, druženje, spontanost, toplina, prijaznost i slično.

Osnovne karakteristike “ženskog stila” vođenja jesu:
  • Suradnički stil vođenja – stil podrške
  • Prilagodba i suradnja, izbjegavanje konkurentskih odnosa
  • Poznavanje vlastitih zaposlenika
  • Visoko razvijene interpersonalne vještine
  • Interaktivno vodstvo i poticanje participacije
  • Karizmatska moć
  • Dijeljene moći i informacija
  • Poticanje samopoštovanja kod zaposlenih
  • Poticanje entuzijazma i zadovoljstva poslom
  • Uzor pozitivnog ponašanja
  • Timski rad
Izvor: Pološki, N.: „Ženski stil vođenja – empirijsko istraživanje primarnih nositelja u hrvatskim poduzećima“, Znanstveni rad, Ekonomski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2003.

      Karakteristike muškog stila vođenja


      “Muški stil” vođenja najbolje se opisuje riječima kao što su odlučnost, odvažnost, snaga, sigurnost, agresivnost, objektivnost, logičnost, samouvjerenost, žestina i slično.

      Karakteristike “muškog stila” vođenja jesu: 
      • Autokratski, transakcijski stil vođenja
      • Borba za položaj i prevlast
      • Crpljene moći iz formalnog položaja u organizaciji
      • Instrumentalni odnos prema zaposlenicima
      • Veća sklonost kritici nego pohvali
      Izvor: Pološki, N.: „Ženski stil vođenja – empirijsko istraživanje primarnih nositelja u hrvatskim poduzećima“, Znanstveni rad, Ekonomski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2003.

      srijeda, 6. travnja 2011.

      Ženski stil vođenja

      „Ženski stil“ vođenja je popularni naziv za suvremeni stil vođenja koji je emotivan, prijateljski i kolegijalan.  Naziva se još i transformacijskim ili interaktivnim, te demografskim ili participativnom stilom vođenja. Za taj stil vođenja je karakterističan „mekani“ pristup upravljanju i motiviranju ljudi. Pojedinci koji koriste ovakav stil vođenja naglašavaju važnost dobrih i uzajamnih odnosa sa zaposlenicima, njihovu participaciju, suradnju i timski rad.

      Naglašava se važnost dijeljenja informacija kako bi organizacija bila što uspješnija te kako bi zaposlenici bili zadovoljni radom i organizacijom. Karakteristike ovakvih vođa su gledanje na ljude kao zrela, odrasla bića sa vlastitim potrebama, željama i težnjama. Osnova ovakvog pristupa ljudima je i vjerovanje da je upravo ljudski potencijal presudan za razvoj, da je osnovan i za ostvarivanje konkurentske prednosti suvremenih organizacija na tržištu.

      Svrha i cilj bloga

      Tema ovog bloga je Ženski stil vođenja. Bitno je naglasiti važnost ženskog vodstva u suvremenim organizacijama koje su shvatile da konkurentska prednost počiva upravo na ljudima.

      Svrha i cilj bloga je objasniti i približiti temeljne razlike između ženskog i muškog vodstva, te naglasiti koje prednosti ima „ženski stil“ vodstva u odnosu na „muški stil“ vodstva. Svaka organizacija da bi bila uspješna treba balansirano zapošljavati muškarce i žene.

      „Muški stil“ i „ženski stil“ su popularno tako nazvani zato što ih određuju ponašanja koja se smatraju tipičnima za muškarce i tipičnima za žene. No u praksi je čest i obrnuti slučaj. U daljnjem su tekstu obrađene temeljne razlike i sličnosti između „ženskog stila“ i „muškog stila“ vođenja.